Piše: dr. sc. ZILHA MASTALIĆ KOŠUTA
Grabovica je selo u općini Jablanica, koje se od maja 1993. nalazilo pod kontrolom Armije RBiH (ARBiH). U selu je nakon toga ostao dio hrvatskog stanovništva. Tokom pripreme za operaciju “Neretva 93”, u selu su bile smještene jedinice 9. motorizovane brigade 1. korpusa ARBiH iz Sarajeva. Budući da za pripadnike jedinica koji su pristizali nije bilo drugih mogućnosti smještaja, smještani su u kućama grabovičkih Hrvata. Njihov boravak ostao je zapamćen po izvršenom ratnom zločinu nad civilima hrvatske nacionalnosti, koji nisu predstavljali vojnu prijetnju.
Do dolaska pripadnika 9. mtbr 1 K ARBiH, odnosi mještana s pripadnicima ARBiH koji su kontrolisali ovo područje, bili su dobri. Pripadnici 9. mtbr su ničim izazvani u periodu 8. i 9. septembra 1993. svirepo ubili 13 hrvatskih civila. Među ubijenim civilima bila je i djevojčica od tri i po godine, Mladenka Zadro. Ubijen je i njen otac Mladen, majka Ljubica, djed Ivan i baka Matija. U selu su tada ubijeni i Pero, Dragica i Martin Marić, Josip-Jozo Brekalo, Živko i Ljuba Drežnjak, Ivan Mandić i Ilko Miletić. Za preostalih 14 osoba koji su navedeni kao žrtve zločina, u procesu koji je vođen pred Međunarodnim sudom u Den Haagu nije dokazano da su ubijeni u navedenom periodu i od strane pripadnika 9. mtbr.
Kantonalni sud u Mostaru je vodio proces protiv počinitelja zločina u Grabovici i osudio trojicu, a Kantonalni sud u Sarajevu osudio je dvojicu pripadnika 9. mtbr 1. K ARBiH. Osuđeni su Nihad Vlahovljak, Haris Rajkić i Sead Karagić. Sva trojica osuđeni su na po 13 godina zatvora pred Kantonalnim sudom u Mostaru. Još ranije pred Kantonalnim sudom u Sarajevu osuđen je i Enes Šakrak na 10 godina zatvora. Za ovaj zločin Međunarodni sud u Den Haagu sudio je generalu Seferu Haliloviću po komandnoj odgovornosti, međutim, on je oslobođen po svim tačkama optužnice.
Uzdol je selo u općini Prozor u kojem je živjelo većinsko hrvatsko stanovništvo. Selo je bilo pod kontrolom HVO-a. U ranim jutarnjim satima 14. septembra 1993. godine Samostalni prozorski bataljon je s nekoliko pripadnika civilne policije MUP-a napao zapovjedništvo HVO-a, koji se nalazilo u zgradi škole u jednom od zaselaka u Uzdolu. Nakon početka napada, HVO je započeo s granatiranjem Uzdola. U toku napada, jedinice HVO-a su dovedene u okruženje, a pripadnici Samostalnog prozorskog odreda i MUP-a počinili su tada zločine prilikom napada na položaje HVO-a u i oko Uzdola. Tada je ubijeno 25 mještana, među kojima su bila i djeca. Najmlađe žrtve ovog zločina bili su desetogodišnji Stjepan i njegova trinaestogodišnja sestra Marija Zelić. Ubijena je i dvanaestogodišnja djevojčica Jadranka Zelenika. Najstarija ubijena osoba u Uzdolu imala je 87 godina. Dio stanovnika je ubijen u kućama, a dio njih se pokušao spasiti bijegom iz svojih domova. Za zločin u Uzdolu prema komandnoj odgovornosti osuđen je na osam godina zatvora Enver Buza, vd komandant Samostalnog prozorskog odreda ARBiH.
Trusina je selo u općini Konjic. Neposredno pred zločin u tom selu - 16. aprila 1993. godine, u Trusini su vođena borbena dejstva između jedinica ARBiH i HVO-a. Nakon što su jedinice ARBiH ušle u selo, strijeljali su 15 hrvatskih civila i sedam vojnika HVO-a, koji su se prethodno predali. Za zločin u Trusini pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeni su Edin Đeko na 13 godina zatvora, Rasema Handanović na pet i po godina, Mensur Memić na deset godina, Nedžad Hodžić na 12 i Nihad Bojadžić na 15 godina zatvora.
Gnusni zločini u selima Grabovica, Uzdol i Trusina su zločini protiv civilnog stanovništva. Zločin izvršen u selu Grabovica počinjen je u trenutku kada nije bilo borbenih dejstava. Zločini u Uzdolu i Trusini su počinjeni za vrijeme vođenja borbenih dejstava, što čini razliku sa zločinom u selu Grabovica. Sva tri zločina sraman su čin i sramota ugledu Armiji RBiH u periodu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. koji su nanijeli pojedinci iz njihovih redova.
dr. sc. Zilha Mastalić Košuta je viši naučni saradnik na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
09.09.2023
Izvor: Historiografija.ba