Naša je obaveza da se sjećamo i pamtimo, da govorimo, pišemo i dokumentiramo zločine, jer smo tu da bi bili glas žrtve i glas istine. Naše današnje okupljanje je upravo borba za istinu, kao najvišu naučnu i civilizaciju vrijednost - kazao je danas u svom obraćanju povodom 31. godišnjice od počinjenih zločina nad Bošnjacima u Višegradu doc. dr. Ermin Kuka, viši naučni suradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Naglasio je da je današnje okupljanje vid sjećanja svih naših, na genocidnoj osnovi, nevino ubijenih Bošnjaka Višegrada.
- U predmetima na Haškom tribunalu protiv zločinaca Milana Lukića i Sredoja Lukića, sudije su konstatirale kako je: "Višegrad bio podvrgnut jednoj od najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja u bosanskom sukobu... U roku od nekoliko sedmica iz opštine Višegrad je očišćeno gotovo cjelokupno nesrpsko stanovništvo!" U obrazloženju presude zločincu Milanu Lukiću naglašeno je da svi užasni zločini nad Bošnjacima, posebno spaljivanja živih civila, !izdvajaju se po izopačenosti napada vatrom, očiglednoj proračunatosti i čistoj bezobzirnosti i surovosti", te "po stepenu boli i patnje koja je nanesena žrtvama dok su žive gorile" - naveo je on.
Dodao je da je upravo "recentna praksa Haškog tribunala, kao i domaćih sudova u Bosni i Hercegovini u predmetima ratnih zločina počinjenih na području Višegrada, ukazala da su ti zločini, a posebno zločini spaljivanja živih bošnjačkih civila na lomačama, bili pomno planirani i pripremani, a sve s ciljem potpunog uništavanja identiteta bošnjačkog naroda, čime je postala važan dokaz i osnov za međunarodnu i bosanskohercegovačku osudu genocidne i zločinačke velikosrpske ideologije u današnjem vremenu i kontekstu".
- I dok je gotovo cijeli svijet najoštrije i najrigoroznije osudio počinjene srpske zločine nad Bošnjacima Višegrada, s druge strane u samom gradu Višegradu se radi na permanentnom negiranju, falsificiranju, minimiziranju i zatiranju tragova zločina. Danas se u Višegradu pravosnažno presuđeni srpski zločinci slave kao heroji i spasioci srpstva, njima u čast se crtaju murali i podižu biste, imaju veliki ugled u čaršiji i društvu - istaknuo je Kuka.
Podsjetio je da Višegrad 1992. godine prošao pakao, a da je mnogo onoga što Rusi agresijom danas rade u Ukrajini, bilo provođeno na malom prostoru Višegrada.
- Podsjetit ću samo na činjenicu da su ruski dobrovoljci (Kozaci) koji su se borili na strani srpskih oružanih formacija, 12. januara 1993. godine izvršili napad na selo Tvrtkovići. Napadom je komandovao Aleksandar Zagrebov. Operacija na selo Tvrtkovići nazvana je "spaljena zemlja". Selo je u potpunosti opljačkano i spaljeno. Indikativno je da je, prema nedavnoj izjavi jednog od komandanata ukrajinske vojske, ruska vojska u invaziji na Ukrajinu počela primjenjivati upravo taktiku "spaljene zemlje" u istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu. Dakle, tu taktiku su primjenjivali i početkom 1993. godine u Bosni i Hercegovini, i to na primjeru mnogo manjeg naseljenog mjesta - naveo je Kuka.
Naglasio je da je "žalosna činjenica da je samo zločinac Milan Lukić do sada pravosnažno presuđen za zločin spaljivanja živih bošnjačkih civila na Bikavcu, 27. juna 1992. godine".
- Nemoguće je bilo da je samo jedan čovjek mogao to učiniti, sve pripremiti i provesti. Prema izjavi jedine preživjele Zehre Turjačanin, zločinac je govorio: "Dajte mi još Muslimana", kako bi ih što više spalio - kazao je on.
Ukupno je za počinjene zločine nad Bošnjacima u Višegradu pravosnažno presuđeno 19 srpskih zločinaca, na 246 godina zatvora, uključujući i jednu doživotnu kaznu. Osam presuda je za zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja Bošnjakinja u Višegradu. Od njih 19, samo je jedan priznao krivicu, a ostali su uporno, i pored svih dokaza, negirali da su učestvovali u zločinima.
- Zbog toga, danas imamo situaciju da se i nakon 31 godine traga za posmrtnim ostacima mnogih ubijenih višegradskih Bošnjaka. Veliki broj njih još nikada nije pronađen i dostojno ukopan. Komšije Srbi u Višegradu, koji su živjeli ovdje u tom periodu i svjedočili svim tim događajima, ni nakon toliko vremena ne žele prekinuti dugogodišnji sramni zavjet šutnje. Ne žele reći i otkriti šta je sa posmrtnim ostacima žrtava. Na taj način i sami postaju dio mašinerije koja, i u vremenu mira, nastoji provesti sve ono što se agresijom nije do kraja provelo. A to je Višegrad učiniti isključivo srpskim gradom, gdje ništa u njemu neće podsjećati na Bošnjake, na bošnjački identitet koji je bio osnova razvoja grada i prijeratnog multietničkog bića - naglasio je Kuka.
Ukazao je na činjenicu da su radikalne promjene u demografskoj strukturi stanovništva u Višegradu u vrijeme i nakon izvršene agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, direktna posljedica i rezultat agresije i počinjenog genocida nad Bošnjacima. Bošnjaka je danas 12.428 ili 92,3% manje nego 1991. godine.
- Nesigurnost, česti fizički napadi na ljude koji su se vratili na svoja prijeratna ognjišta, prijetnje i diskriminacija u raznim poljima, a posebno u negiranju identitetskih karakteristika Bošnjaka i njihovo stalno propagandno dehumaniziranje utječu negativno na ionako mali broj Bošnjaka u Višegradu. U miru se, dakle, nastavio kontinuitet razbijanja države i društva drugim metodama, različitim oblicima pritisaka, diskriminacije i segregacije. Ni izmjena Krivičnog zakona nije zaustavila negiranja genocida. Sve navedeno u konačnici ne donosi ništa dobro ni za stanovništvo uopće, bez obzira na nacionalni predznak, što se može vidjeti iz pojedinih demografskih pokazatelja koji su danas prisutni - poručio je, između ostalog, Kuka.