Dana sjećanja na žrtve holokausta

Povodom obilježavanja 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu svake godine organizuje i učestvuje u nizu aktivnosti u svrhu odavanja počasti žrtvama holokausta, kao i daljeg izučavanja zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom holokausta. Ove godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, organizovao je u četvrtak 26. januara obilježavanje Dana sjećanja na žrtve holokausta. 

Prema programu obilježavanja, održanog u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, upriličeno je otvaranje izložbe: „Jevrejski rabski bataljon – Jevreji narodni heroji“, autora Elija Taubera, i naučni skup „Put prognanih ka slobodi“. Na ovaj način Univerzitet u Sarajevu se priključio univerzitetima širom svijeta koji na prigodan način obilježavaju Dan sjećanja na žrtve holokausta. 

Naučni skup je otvorio prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu istakavši da Univerzitet u Sarajevu otvaranjem izložbe i održavanjem naučnog skupa obilježava 27. januar - Dan sjećanja na žrtve holokausta, koje su na najsvirepiji način ubijane samo zato što su bili Jevreji. „Nacističkom ideologijom jevrejski narod u Evropi bio je osuđen na uništenje i smrt, kolektivno i pojedinačno, samo zato što se nije uklapao u koncept socijalnog inženjeringa nacističkih tvoraca eugenike koji su zagovarali čistu i superiornu njemačku rasu“, istakao je rektor Škrijelj, te podcrtao iznimnu važnost obilježavanja ovakvih datuma, jer, kako je rekao, fašizam kao ideologija nikada nije do kraja pobijeđen.

Rektor Škrijelj je podsjetio da se dan oslobođenja Aušvica - 27. januar obilježava širom planete zemlje kao Međunarodni dan sjećanja na  žrtve holokausta pozivajući nas na oprez  da se takvo zlo nikad i nigdje ne smije ponoviti. 

Na održanom naučnom skupu dr. Hikmet Karčić (Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA) govorio je o temi „Holokaust u jugoistočnoj Evropi“.  Za medije je naveo kako je fokus njegovog izlaganja na dešavanjima uoči dolaska na vlast Adolfa Hitlera, uključujući pitanje – kako je moguće da se određeno zlo dogodi, a u kontekstu ideologije i propagande koja je obilježila to vrijeme. Precizirao je kako je u tom pogledu značajna analiza ključnih momenata iz perioda 1919 -1933. godina, odnosno Hitlerovog ulaska u vlast i uspostave najbrutalnijeg režima u historiji čovječanstva. 

Mr. Almir Grabovica (Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA) govorio je o temi „Antisemitski zakoni“, dok je dr. Eli Tauber, direktor Arhiva Jevrejske zajednice u BiH, izlagao o temi „Jevrejski rabski bataljon – iz logora u partizane“.

Dr. Eli Tauber, autor izložbe "Jevrejski rabski bataljon - Jevreji narodni heroji" novinarima je kazao kako postavka, koja sadrži fotografije i tekstualni dio, svjedoči o učešću Jevreja u Narodnooslobodilačkom pokretu (NOP). Radi se o jedinici, jevrejskom bataljonu koji je formiran nakon oslobođenja logora na otoku Rabu, odnosno nakon kapitulacije italijanskog fašističkog režima u septembru 1943. godine. Dr. Tauber u tom kontekstu podsjeća da je to bilo veoma značajno, te da se radilo o organiziranom priključivanju NOP-u i partizanskim jedinicama. 

Moderatorica naučnog skupa bila je dr. Zilha Mastalić Košuta (Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA),  koja je održala i završnu riječ, te istakla da je iza nacističkog rješenja stajala država, te da je sve vršeno sistematski. Naglasila je da je danas potrebno jačati institucije u kojima će se vršiti istraživanja o holokaustu i genocidu, a na ovakvim skupovima učiti o kakvom zlu se radi. 

U novembru 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih šezdeset godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi. 


Share: