PROGRAM OBILJEŽAVANJA 27. JANUARA – DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Genocid je najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.

 Hokolaust je paradigma genocida.

Holokaust nad evropskim Jevrejima je najorganizovaniji, najmasovniji i najsistematičniji zločin genocida u dugoj povijesti genocida.

Holokaust nad Jevrejima izvršen je u periodu 1933. do 1945. godine. Bio je to period teške ekonomske, socijalne, političke i moralne krize. Društvo je tražilo novu viziju i novog vizionara.

Pojavio se Adolf Hitler, fašizam i nacizam sa „konačnim rješenjem jevrejskog pitanja“ u čijem „rješavanju“ je ubijeno oko šest miliona Jevreja ali i milioni drugih naroda. Fašizam je revitalizirao one najstarije naslage u biću nacije. Njene mračne strasti, nagonske pokretačke snage, njenu zatvorenost, ksenofobičnost i agresivnost.

Smrt je bila lajtmotiv nacističkog režima.

Holokaust nad Jevrejima i u Bosni i Hercegovini i u Evropi generalno nije bio nikakva historijska nesretna slučajnost. Holokaust je izvršen jer su neki ljudi željeli to, planirali su to i izvršili to. S tim u vezi  nauka mora sakupiti znakove i dokaze o tome da je civilizacijski proces, između ostalog, proces gdje se ispoljava nasilje. Genocid je društvena pojava koja ima intenciju ponavljanja. Nekada se on ponovi sa istim akterima i njihovim nepromijenjenim pozicijama. Nekada akteri ostaju isti, ali se pozicija izvršioca i žrtve promijenila.  Ima situacija kada se genocid izvršava sa potpuno novim akterima.

U novembru 2005. godine Generalna skuština Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Spomenuta rezolucija UN-a bila je vrhunac aktivnosti koje su Jevreji pojedinačno i na državnom planu vodili punih šezdeset godina. Punih šezdeset godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi. Jevreji su uporno tragali i za odbjeglim zločincima i privodili ih Sudu pravde. Tu nije bilo dileme ko je dželat, a ko žrtva. Jevreji su bukvalno prevrnuli svaki kamen kako bi pronašli sve krivce, identifikovali žrtve, utvrdili gdje je završila svaka cigla od porušene sinagoge.

Na toj istrajnosti i upornosti da istina izađe na vidjelo a da pravda bude zadovoljena treba Jevrejima čestitati i svakako naučiti od njih.

Karakteristično stanje za sve varijante genocida  je da se teško dolazi do priznanja. Još teže do katarze. Lakše se pribjegava šizmogenezi odnosno međusobnom optuživanju koje se završava sa nekim novim genocidima. Svi moramo pogledati u oči i žrtvama, ali i samima sebi, prije svega.

Moramo konačno naučiti jednu od najvažnijih lekcija koju smo do sada uporno izbjegavali.

Moramo izvući pouku i uraditi da se to više nikada  ne ponovi.

S tim u vezi, a povodom obilježavanja 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu svake godine organizuje i učestvuje u nizu aktivnosti u svrhu odavanja počasti žrtvama holokausta, kao i daljeg izučavanja zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom holokausta.

Ove godine, a s obzirom na epidemiološku situaciju vezanu za COVID-19, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Bosni i Hercegovini, organizuje  obilježavanje 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta.

 

PROGRAM OBILJEŽAVANJA 27. JAUNARA – DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

  1. Otvaranje izložbe Koncentracioni logori, mjesta stradanja Jevreja Bosne i Hercegovine, autora Elija Taubera u holu zgrade Rektorata – 26. januar 2021. godine u 11.00 sati.
  2. Okrugli sto Stradanje Jevreja Bosne i Hercegovine u Holokaustu, 26. januar 11.30- 13.30 sati, u sali Senata Univerziteta:
  • Obraćanje: Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj;
  • Obraćanje: Akademik, prof. dr. Adila Pašalić – Kreso;
  • Prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, izlaganje na temu: Razumijevanje pojma zla u djelu „Holokaust u Bosni i Hercegovini“, autora Elija Taubera;
  • Dr. Sabina Galijatović, naučna saradnica, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu izlaganje na temu: Pravni okvir za počinjenje zločina nad Jevrejima Bosni i Hercegovini;
  • Mr. Lamija Muftić, stručna saradnica, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, izlaganje na temu: „Deportacije Jevreja Bosne i Hercegovine“;
  • Dr. Eli Tauber, savjetnik za kulturu u Jevrejskoj zajednica Bosne i Hercegovine. Izlaganje na temu: „Logori i mjesta stradanja bosansko-hercegovačkih Jevreja“.

Delegacija Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerzitata u Sarajevu na čelu sa direktorom Instituta, prof. dr. Rasimom Muratovićem posjetit će  bivši sabirni logor  Kruščica kod Viteza i položiti cvijeće na spomen-obilježje žrtvama fašističkog terora 27. januara 2021. godine u 12.00 sati.

Share: